Napredak

HKD Napredak

Kratka povijest društva

Napretkov_odbor_za_izgradnju_Zakladnog_doma_.jpg













Napretkov odbor za izgradnju Zakladnog doma

Nastanak HKD Napredak


Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, u vremenu naglog gospodarskog i kulturnog razvoja Bosne i Hercegovine nakon dolaska austrougarskih vlasti, među hrvatskim narodom osjećala se snažna potreba za osnivanjem društva koje bi pomagalo i financiralo obrazovanje hrvatske mladeži. Kao rezultat te težnje nastala su dva društva kojima je poticanje obrazovanja bio osnovni cilj. 

Prvo je osnovano 14.rujna 1902. godine u Mostaru pod nazivom  Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike, a drugo 11. studenog iste godine u Sarajevu pod nazivom Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu. Prvi predsjednik u Mostaru bio je fra Radoslav Glavaš, a u Sarajevu privremeno prof. dr. Tugomir Alaupović. Godine 1904. sarajevsko društvo u naziv dodaje riječ Napredak.

Mostarsko i sarajevsko društvo ujedinjuju se 1907. godine, a pod nazivom Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak djeluju od 1914. U izmijenjenim Pravilima svrha društva je definirana mnogo šire: kulturno jačanje hrvatskog naroda. Ovakva misija zadržana je sve do 1945. godine. 

Andric i Prelog.jpg













Među Napretkovim stipendistima čak su dva nobelovca: Ivo Andrić i Vladimir Prelog

Djelovanje do 1945.

U prvih 25 godina postojanja NAPREDAK je odškolovao i pomogao odškolovati  6.300 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca:  Ivo Andrić, koji je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost,  i Vladimir Prelog, koji je dobio 1975. godine Nobelovu nagradu za kemiju. 

Bogata je bila i Napretkova izdavačka djelatnost te je od 1908. do 1947. redovito izlazio Hrvatski narodni kalendar, a od 1921. i mjesečnik Napredak
 
HKD Napredak je imao i kulturno-prosvjetnu zbirku, zborove, limenu glazbu te je organizirao priredbe i zabave a okupljao je i organizaciju mladeži i Srednjoškolski pjevački zbor. 
 
Godine 1923. osnovana je Napretkova Zadruga, koja je bila štedionica, svojevrsna banka i osiguravajaće društvo. Zadruga već 1934. ima 13.000 članova od Zemuna do Zagreba i od Splita do Čakovca. 

HKD Napredak je do 1945. godine imao sedam konvikata za odgoj i obrazovanje učenika:
Kralj Tomislav,  Katarina Zrinjska i Zora Zrinjska u Sarajevu, Kralj Petar Svačić u Mostaru te konvikti  u Banjoj Luci i Osijeku.

Nasilno dokidanje

Godine 1936. Napredak je imao 151 podružnicu i 44 povjerenstva  s preko 20.000 članova.

No, to nije bila nikakva preporuka pred komunističkim vlastima noveJugoslavije. Dapače. Napredak je, nakon privremenog zastoja s radom zbor ratnih teškoća, u novim okolnostima formalno obnovljen na Glavnoj skupštini 28. i 29. listopada 1945. godine. Zadržano je i ime i način unutarnje organizacije, ali su se bitno promijenile svrha i ciljevi društva. Djelovanje društva bilo je najviše usmjereno na iskorjenjivanje nepismenosti, a osnovna svrha, pomaganje đacima, praktično je napuštena. O promicanju hrvatske kulture nije se moglo ni pomišljati, budući da su se sve kulturne aktivnosti morale biti usmjerene na djelovanje po principima nove vlasti u okviru Saveza kulturnoprosvjetnih društava.

Ipak, i takvo suženo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti, koja 1. travnja 1949. godine naređuje ukidanje Napretka pod izgovorom kako nema članstva i kako se ne može održati skupština, koja bi dala legitimitet upravi. 

Prestao je rad Središnjice, svih podružnica i povjereništava i drugih organizacija koje su djelovale u okviru Napretka (Zadruga, knjižnica, knjižara...), dok pokretna i nepokretna imovina i sva prava i obveze Hrvatskog kulturnog društva Napredak prelaze od 1. travnja 1949. godine na Savez kulturnoprosvjetnih društava.

Obnova rada pred sami rat

Nova obnova  Napretka održana je  u Sarajevu. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje hrvatskog naroda. 

Društvo se održalo i kroz rat koji je slijedio, čak i u Sarajevu. Dapače, ondje je središnjica društva bila glavni centar pomoći svima koji su pomoć tražili, bez obzira na nacionalnost. 

Danas Društvo ima ponovno oko 20.000 članova i mnoštvo ogranaka diljem Bosne i Hercegovine te Hrvatske i svijeta.

Popis darovatelja

Pridružite se akciji obnove zgrade Doma kulture u Derventi, koja je prije drugog svjetskog rata bila zgrada Napretkova Hrvatskog doma. Animirajte i...

Saznaj više