Napretkove zgrade
U Sarajevu je društvo 1913. godine
sagradilo impresivni Zakladni dom, popularno nazvan Napretkova palača. Na pročelju zgrade ističe se hrvatski grb i natpis
NAPREDAK. Smatra se da je to jedna od najljepših sarajevskih građevina nastalih
za vrijeme austrougarske vladavine. U svrhu namicanja novih sredstava i vođenja
poslova oko izgradnje Zakladnog doma izabran je odbor u sastavu: Ante Tandarić,
Anto Alaupović, Mijo Vučak, Ivan Renđec, Ljudevit Dvorniković, Nikola Krešić,
Albert Draganić, Jozo Udovčić, Matej Kakarigi, Ivan Budimir, Dane Cvitković,
Petar Maričić i Nikola Palandžić (vidi sliku). Danas je ta zgrada na
privremenom popisu spomenika kulture Bosne i Hercegovine.
Zgrada Napretka tijekom
čitave svoje povijesti bila je jednim od središta kulturnog i javnog života
grada Sarajeva. Godine 1913. otvoreno je u njoj kino Imperijal (kao
drugo sarajevsko namjenski građeno kino) s predstavom-filmom Stradanje
Pompeja, uz muziciranje ovdašnjeg orkestra. U prizemlju je
kavana Imperijal, a nakon Drugog svjetskog rata, kada je zgrada
bila oduzeta Napretku, ustanovljava se Kamerni teatar 55,
Galerija Gabriel, da bi tu nakon rata u njoj bila smještena i
radio-postajaVrhbosna.
Napretkova palača poznata je i po
tome što je u njoj instaliran prvi sarajevski lift.
Napredak je imao sedam konvikata:
Napertkov odbor za izgradnju Zakladnog doma (Napretkove palače) u Sarajevu 1911. godine
Napretkova palača u Sarajevu
Zgrada Napretkove zadruge u Zagrebu
Napretkova zgrada u Mostaru
Napretkov konvikt u Sarajevu
Napretkov konvikt u Mostaru